Za potrebe rekonstrukcije željezničke pruge od kolodvora Zaprešić do kolodvora Zabok, provedeni su geotehnički istražni radovi te su izrađeni glavni geotehnički projekti trase, temeljenja mostova i zaštite građevinskih jama za izgradnju pothodnika na kolodvorima.
Željeznička pruga R201 Zaprešić – Čakovec je jednokolosiječna neelektrificirana željeznička pruga građevinske duljine 100.554 km namijenjena mješovitom željezničkom prometu. Pružna dionica Zaprešić – Zabok stvarne duljine 23.860 m danas je najprometniji dio željezničke pruge R201.
Svrha rekonstrukcije i elektrifikacije je povećanje brzine, skraćenje vremena putovanja te ujednačavanje tehničko-uporabnih svojstva pruga (dopuštena infrastrukturna brzina od 120 do 160 km/h s kraćim dionicama ograničene brzine od 80 do 100 km/h; najveća dopuštena masa željezničkih vozila od 20 do 22,5 t/o i 8,0 t/m; elektrifikacija jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV 50 Hz; peroni visine 55 cm i duljine 160 do 200 m).
Rekonstrukcija obuhvaća i pružnu dionicu Zaprešić – Zabok na kojoj se nalaze kolodvori Zaprešić, Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok. Rekonstrukcija i elektrifikacija pružne dionice Zaprešić – Zabok. Pružna dionica Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo) dijeli se na 4 poddionice:
I. poddionica: kolodvor Zaprešić (isključivo) (km 0+403,12 (PS27)) – kolodvor Novi Dvori (uključivo) (km 4+691,53 (PS9))
II. poddionica: kolodvor Novi Dvori (isključivo) (km 4+691,53 (PS9)) – kolodvor Luka (uključivo) (km 13+257,80 (PS6))
III. poddionica: kolodvor Luka (isključivo) (km 13+257,80 (PS6)) – kolodvor Veliko Trgovišće (uključivo) (km 18+620,00 (PS5))
IV. poddionica: kolodvor Veliko Trgovišće (isključivo) (km 18+620,00 (PS5)) – kolodvor Zabok (uključivo) (km cca 24+250,00)
Temeljno tlo je in-situ ispitivano geotehničkim istražnim bušenjem i statičkom penetracijskom sondom (CPTU), te georadarom. U geotehničkom laboratoriju je provedeno ispitivanje na uzorcima tla. Temeljno tlo na području zahvata je horizontalno uslojeno a sastoji se od površinskog sloja humusa debljine do 50 cm, sloja gline debljine od 2 do 2,5 metra te slojeva pijeska i šljunka. Temeljem analize rezultata ispitivanja podloge u raskopima, pri čemu je utvrđena debljina zastorne prizme i tamponskoga sloja te vrstu, stanje i zbijenost podtla, izdvojene su dionice na kojima zbijenost na ravniku posteljice nije zadovoljavajuća. Temeljem analize rezultata geofizičkih istražnih radova provedenih GPR metodom (Ground Penetrating Radar) na trupu željezničke pruge su izdvojene zastorne uvale i zablaćenja na ravniku pruge.
Geotehničkim projektima trase pruge dimenzioniran je donji ustroj pruge i potrebe ojačanja temeljnog tla te uvjeti proširenja postojećeg nasipa. Korištene su tehnologije poboljšanja temeljnog tla šljunčanim pilotima i ojačanja nasipa i posteljice geotekstilima i geomrežama, kao i zamjene materijala.
Geotehničkim projektima mostova dimenzionirani su armirano betonski piloti, kao i zaštita građevnih jama za izvedbu temeljenja.
Geotehničkim projektima pothodnika određena je zaštita iskopa građevnih jama za izvedbu pothodnika u kolodvora. Osigurana je tehnologija izvođenja zavisna o željezničkoj prometnoj regulaciji za vrijeme izvođenja radova te su dimenzionirani svi elementi zaštite iskopa.
Za potrebe rekonstrukcije željezničke pruge od kolodvora Zaprešić do kolodvora Zabok, provedeni su geotehnički istražni radovi te su izrađeni glavni geotehnički projekti trase, temeljenja mostova i zaštite građevinskih jama za izgradnju pothodnika na kolodvorima.
Željeznička pruga R201 Zaprešić – Čakovec je jednokolosiječna neelektrificirana željeznička pruga građevinske duljine 100.554 km namijenjena mješovitom željezničkom prometu. Pružna dionica Zaprešić – Zabok stvarne duljine 23.860 m danas je najprometniji dio željezničke pruge R201.
Svrha rekonstrukcije i elektrifikacije je povećanje brzine, skraćenje vremena putovanja te ujednačavanje tehničko-uporabnih svojstva pruga (dopuštena infrastrukturna brzina od 120 do 160 km/h s kraćim dionicama ograničene brzine od 80 do 100 km/h; najveća dopuštena masa željezničkih vozila od 20 do 22,5 t/o i 8,0 t/m; elektrifikacija jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV 50 Hz; peroni visine 55 cm i duljine 160 do 200 m).
Rekonstrukcija obuhvaća i pružnu dionicu Zaprešić – Zabok na kojoj se nalaze kolodvori Zaprešić, Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok. Rekonstrukcija i elektrifikacija pružne dionice Zaprešić – Zabok. Pružna dionica Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo) dijeli se na 4 poddionice:
- I. poddionica: kolodvor Zaprešić (isključivo) (km 0+403,12 (PS27)) – kolodvor Novi Dvori (uključivo) (km 4+691,53 (PS9))
- II. poddionica: kolodvor Novi Dvori (isključivo) (km 4+691,53 (PS9)) – kolodvor Luka (uključivo) (km 13+257,80 (PS6))
- III. poddionica: kolodvor Luka (isključivo) (km 13+257,80 (PS6)) – kolodvor Veliko Trgovišće (uključivo) (km 18+620,00 (PS5))
- IV. poddionica: kolodvor Veliko Trgovišće (isključivo) (km 18+620,00 (PS5)) – kolodvor Zabok (uključivo) (km cca 24+250,00)
Temeljno tlo je in-situ ispitivano geotehničkim istražnim bušenjem i statičkom penetracijskom sondom (CPTU), te georadarom. U geotehničkom laboratoriju je provedeno ispitivanje na uzorcima tla. Temeljno tlo na području zahvata je horizontalno uslojeno a sastoji se od površinskog sloja humusa debljine do 50 cm, sloja gline debljine od 2 do 2,5 metra te slojeva pijeska i šljunka. Temeljem analize rezultata ispitivanja podloge u raskopima, pri čemu je utvrđena debljina zastorne prizme i tamponskoga sloja te vrstu, stanje i zbijenost podtla, izdvojene su dionice na kojima zbijenost na ravniku posteljice nije zadovoljavajuća. Temeljem analize rezultata geofizičkih istražnih radova provedenih GPR metodom (Ground Penetrating Radar) na trupu željezničke pruge su izdvojene zastorne uvale i zablaćenja na ravniku pruge.
Geotehničkim projektima trase pruge dimenzioniran je donji ustroj pruge i potrebe ojačanja temeljnog tla te uvjeti proširenja postojećeg nasipa. Korištene su tehnologije poboljšanja temeljnog tla šljunčanim pilotima i ojačanja nasipa i posteljice geotekstilima i geomrežama, kao i zamjene materijala.
Geotehničkim projektima mostova dimenzionirani su armirano betonski piloti, kao i zaštita građevnih jama za izvedbu temeljenja.
Geotehničkim projektima pothodnika određena je zaštita iskopa građevnih jama za izvedbu pothodnika u kolodvora. Osigurana je tehnologija izvođenja zavisna o željezničkoj prometnoj regulaciji za vrijeme izvođenja radova te su dimenzionirani svi elementi zaštite iskopa.